<

COVID-19 i probiotici

Kako je došlo do značajnog porasta broja pitanja, BioGaia je sumirala naučne informacije o SARS-CoV-2 virusu i mogućoj ulozi probiotika u globalnoj COVID-19 pojavi.

Pojava COVID-19 i probiotici: činjenice i informacije od kompanije BioGaia

 

Kako je došlo do značajnog porasta broja pitanja, BioGaia je sumirala naučne informacije o SARS-CoV-2 virusu i mogućoj ulozi probiotika u globalnoj pojavi COVID-19.

-Mogu li probiotici pružiti zaštitu protiv SARS-CoV-2 virusne infekcije i pomoći u zaštiti od COVID-19?

-Mogu li probiotici pomoći našem imunom sistemu da se zaštiti ili potencijalno bori protiv infekcije izazvane koronavirusom?

-Šta su naučne činjenice i koji su izvori pouzdani?

U nastavku teksta pročitajte sumirane i ažurirane informacije na ovu temu. Uzmite u obzir da su naučne informacije koje mi imamo o trenutnoj pandemiji COVID-19 u smislu virusnog prenosa, fiziopatologiji i kontroli bolesti, još uvijek preliminarne i mogu se dopunjavati kako pristižu nove informacije.

Za više informacija, molimo posjetite sljedeće web-stranice:

https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019

https://www.folkhalsomyndigheten.se/smittskydd-beredskap/utbrott/aktuella-utbrott/covid-19/

 

Koronavirusi, SARS-CoV-2 virus i COVID-19 bolest: činjenice

Koronavirusi su velika grupa virusa, uobičajna među sisavcima i pticama.1.

“Corona” znači kruna na latinskom jeziku, a odnosi se na karakterističan oblik ovih virusa, gdje je genetički materijal (jednolančana RNA) sadržan u ovojnici koja sadrži bjelančevine , usmjerene izvan ove strukture.3 To daje specifičnu “morfologiju krune” svim koronavirusima.

U nekim slučajevima, koronavirus se može prenijeti sa životinje na čovjeka, procesom nazvanim  prelivna zoonoza gdje mnoge životinje domaćini mogu nositi virus prije nego što dospije do ljudi. Kada se ovo dogodi, koronavirusi mogu uzrokovati različite tipove respiratornih a ponekad i gastrointestinalnih bolesti.1

Respiratorne bolesti uzrokovane koronavirusima mogu varirati od simptoma nalik simptomima prehlade do teške upale pluća, ali kod velike većine simptomi su blagi i ljudi se oporave nakon nekoliko dana od infekcije.4

U decembru 2019. godine, novi tip koronavirusa izaziva gomilu slučajeva upale pluća i smrti, pojavljuje se u gradu Wuhan, Kina i rapidno se širi u druge zemlje svijeta, da bi danas postala pandemija, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.5 Ovaj novi koronavirus, nazvan SARS-CoV-2 baziran na temelju njegovih genetskih sličnosti sa SARS-CoV (virus identificiran 2002.godine, uzročnik teškog akutnog respiratornog sindroma), postaje izvorno povezan sa morskom hranom i živim životinjama na marketima u Wuhanu.6 Prenosi se na ljude od još ne tačno identificirane životinje. Najvjerovatnije je ovaj novootkriveni virus nastao u šišmišima, a budući da je 90% identičan virus izoliran iz pangolina, ove životinje su mogle biti posredni domaćini prije nego se virus prenio na ljude.6

Novi identificirani koronavirus je sedmi poznati humani Coronavirus4:

1. Ljudski koronavirus 229E (HCoV-229E)

2. Ljudski koronavirus OC43 (HCoV-0C43)

3. SARS-CoV

4. Ljudski koronavirus NL63 (HCoV-NL63)

5. Ljudski koronavirus HKU1

6. Bliskoistočni akutni respiratorni sindrom koronavirus (MERS-CoV)

7. SARS-CoV-2

Ovaj virus je potpuno novi za naš imuni sistem. Prije njegovog pojavljivanja, koliko je poznato, ljudi mu nikad nisu bili izloženi. Stoga, naš imuni sistem je naivan prema ovom virusu i nije imao priliku razviti prirodni imunitet kojim bi se borio protiv virusa. Ovo je jedan od razloga zašto se virus širi tako brzo među populacijom. Zdravstveni radnici su još u procesu shvatanja kako se virus prenosi, koja je fiziopatologija povezana s njegovom infekcijom i koji bi mogli biti terapijski ciljevi i strategije.7

11.februara Svjetska zdravstvena organizacija je nazvala bolest uzrokovanu SARS-CoV-2 odgovornom za globalnu pandemiju kao koronavirus bolest, otkrivenu u 2019.godini ili COVID-19.8

COVID-19 fiziopatologija, epidemiologija i terapija

Naučnici imaju uvid u to kako se virus prenosi sa jedne na drugu osobu, ali ova informacija se može vremenom nadopunjavati. Do sada su naučnici utvrdili stopu reproduktivnosti virusa, RO, što zapravo znači koliko potencijalno zaražena osoba može zaraziti, a to je od 2 do 3, ali informacija je još preliminarna i bazirana na različitim scenarijima prenosa.9 Ono što je jasno iz nedavnih istraživanja i publikacija je to da SARS-CoV-2 koristi svoje bjelančevine smještene na vanjskoj kruni kako bi napao stanice disajnih puteva. SARS-CoV-2 se veže na njihove ciljane stanice kroz angiotensin pretvarajući enzim 2(ACE2) Budući da virus nije potpuno autonoman, moraju ući u ljudsku stanicu kako bi staničnu mehanizaciju odvratili od njenih mogućnosti i bili sposobni proizvesti ogroman broj primjeraka novih virusnih čestica po smrt ljudske stanice. Jednom kad virus uđe u naše stanice respiratornog epitela, on ih ubija a veliki broj virusnih čestica se locira u respiratornoj mukozi. Virus koji se tada locira, mikroskopskim kapljicama se prenosi kad kašljemo, kišemo ili jednostavno govorimo. Izdvajanje ovih kapljica u zraku ovisi o njihovoj težini i procijenjen je razmak od 1 do 3 metra.6,7

COVID-19 simptomi se vrlo razlikuju. Neki ljudi ne razviju simptome i infekcija je blaga. Kod nekih ljudi simptomi mogu varirati od groznice, kašlja, otežanog disanja, gubitka daha, mialgija, umora, normalnog ili smanjenog broja leukocita i radiografskim dokazom pneumonie.10 U nekim ozbiljnim slušajevima upala pluća može dovesti do Akutnog respiratornog distres sindroma koji vodi do septičkog šoka i smrti. Ovo stanje se uglavnom vezuje za ljude koji imaju hronična oboljenja poput dijabetesa 1 ili 2, kardiovaskularnih oboljenja ili astme. Važno je primijetiti da je ekspresija ACE2 značajno povećana kod bolesnika sa dijabetesom tipa 1 ili 2 ili kod bolesnika sa povišenim krvnim pritiskom koji su obično pod tretmanom ACE2 inhibitora.10

Period inkubacije varira od 1. do 14. dana, s nekim prosjekom od 5 dana.  Obzirom da se SARS-CoV-2 širi rapidno među ljudskom populacijom, izbjegavanje kontakta sa zaraženim ljudima je jedina prava mjera sprječavanja širenja virusa.5 Neke nedavne studije pokazuju da ljudi koji ne ispoljavaju simptome mogu zaraziti druge ljude, što kontrolu širenja zaraze dodatno otežava. Još nema određenog tretmana za COVID-19. Tretman se zasniva na potpornoj terapiji, opskrbi kisikom, respiratornoj podršci za teško bolesne pacijente. Raniji epidemiološki podaci su pokazali pozitivan rezultat u tretmanu COVID-19 sa ova tri lijeka i potencijalne vakcine:

 • Chloroquine: lijek protiv malarije.11
 • Inhibitor proteaze Ritonavir: lijek protiv HIV infekcije.12 
 • Remdesivir: antivirusni lijek korišten protiv Ebola. Klinička ispitivanja velikih razmjera su trenutno u Kini.13
 • Kandidati za cjepivo: razmatrane su mnoge strategije vakcinacije i u većini slučajeva potencijalno cjepivo neće biti dostupno najmanje jednu godinu.

 

Probiotici i COVID-19

Budući da trenutno nema cjepiva niti određeno, klinički dokazano liječenje u ovom trenutku sprječavanje COVID-19 održavanjem visoke higijene ruku, izbjegavanje kontakta sa zaraženim osobama i jačanje imunog sistema su najbolja strategija.

Naše tijelo, pogotovo naš digestivni trakt dom su trilionima dobrih bakterija koje žive u perfektnoj harmoniji pomažući nam u procesu probave hrane, eliminaciji toksina, proizvodeći aktivne molekule i educirajući naš imuni sistem da nas štiti od štetnih bakterija. Naučnici su nazvali ovaj mikrobni ekosistem crijevnim mikrobiomom.14  Danas, nauka je dostigla solidnu razinu razumijevanja povezanosti između strukture i sastava mikrobioma crijeva i zdravlja ili bolesti. Nedavno je uočeno da je izmjena fiziološke homeostaze crijevne mikrobiote poznata kao i disbioza u korelaciji sa nekim bolestima. Disbioza povezana sa gubitkom raznolikosti vrsta bila je u korelaciji s raznolikim bolestima, od dijareje povezane sa antibioticima do dijabetesa tipa 2 ili uobičajne zarazne bolesti.15

Probiotske bakterije mogu komunicirati sa našim mikrobiomom crijeva kako bi pojačale naš imuni sistem, povećale imuni odgovor i potaknule specifičnu imunološku signalizaciju sa fiziološkom relevantnošću.16,17

Tokom posljednih desetljeća, nekoliko probiotika pokazalo je da sprječava ili smanjuje trajanje bakterijskih i virusnih infekcija. Većina dostupnih podataka o jačanju imunog zdravlja probioticima danas je prikazana na životinjama. Kod miševa, intranazalna inokulacija L. reuteri ili L. plantarum pokazala je zaštitni učinak nad virusnom infekcijom pneumonije sa smrtnim ishodom.18

Ipak, čak i ako se kombiniraju isti obrasci, nisu svi probiotici uključeni u iste mehanizme djelovanja, specifičnost sojeva ključna je za definiranje pravog probiotika za ispravnu indikaciju.

 BioGaia soj L. reuteri DSM 17938 se pokazao da štiti od upalnih simptoma disajnih puteva i gastrointestinalnih problema kod djece u dobi od 5. mjeseca do 3.godine,19 kao i da smanjuje učestalost dijareja kod djece u dobi od 1. do 6.godina.20,21 Kako je randomizirani kontrolirani placebo sa L. reuteri ATCC 55730 pokazao poboljšanje zdravlja na radnim mjestima, smanjenjem bolovanja uzrokovanih respiratornim ili gastrointestinalnim problemima radnika Tetra Pak u Švedskoj.22 Nedavna meta analiza je pokazala da se probiotici mogu povezati sa smanjenom upotrebom antibiotika u dojenčadi i male djece, kao i u kontekstu smanjenja rizika od simptoma obične prehlade.23Nadalje, pokazalo se da su probiotici i prebiotici učinkoviti u povećavanju imunogenosti uticajem serokonverzije i stope seroprotekcije u odraslih osoba koje su cijepljene cjepivima protiv gripe.24

Kombinacija probiotika i vitamina također predstavlja dobru strategiju u jačanju imunog sistema. Npr., vitamin D može modulirati urođen i adaptivan imunološki odgovor pored učinka na koštanu i kalcijevu hemostazu. Zaista, naznačeno je da se na povrišini imunoloških stanica ne izražava samo receptor vitamina D, nego i da su sve imunološke stanice sposobne sintetizirati metabolit vitamina D.

Zaključak

Ne postoji naučno utemeljena upotreba probiotika za zaštitu, prevenciju ili liječenje COVID-19 i SARS-CoV-2 infekcije. Ipak, snažno podržavamo jačanje našeg imunog sistema bilo kojom naučno validnom strategijom. Važna je pomoć u održavanju mikrobne raznolikosti crijeva i sprječavanja crijevne disbioze u starijih, novorođenčadi i u opštoj populaciji. Kombinacija zdrave, uravnotežene prehrane, zajedno sa probioticama, dodacima vitamina između ostalog mogla bi nam pomoći da ojačamo svoj imuni sistem tokom COVID-19.

Za više informacija i pitanja, molimo kontaktirajte:

Gianfranco Grompone, Vice President Discovery and Research at BioGaia, gg@biogaia.se

Reference:

(1) Weiss SR, Leibowitz JL. Coronavirus pathogenesis. Adv Virus Res 2011; 81:85-164
(2) S. Su, G. Wong, W. Shi, et al., Epidemiology, Genetic recombination, and pathogenesis of coronaviruses, Trends Microbiol. 24 (2016) 490-502.
https://doi.org/10.1016/j.tim.2016.03.003
(3) S. Perlman, J. Netland Coronaviruses post-SARS: update on replication and pathogenesis, Nat. Rev. Microbiol. 7 (2009) 439-450. doi.org/10.1038/nrmicro2147
(4) Chen Y, Liu Q, Guo D. Emerging coronaviruses: Genome structure, replication, and pathogenesis. J Med Virol. 2020 Apr;92(4):418-423. doi: 10.1002/jmv.25681. Epub 2020 Feb 7. Review.
(5) Source:
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019
(6) Leung C. Clinical features of deaths in the novel coronavirus epidemic in China. Rev Med Virol. 2020 Mar 16:e2103. doi: 10.1002/rmv.2103. Review.
(7) The SARS-CoV-2 outbreak: what we know. Wu D, Wu T, Liu Q, Yang Z. Int J Infect Dis. 2020 Mar 11. doi:10.1016/j.ijid.2020.03.004. Review.
(8) WHO source:
https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus2019/events-as-they-happen
(9) Hellewell J, Abbott S, Gimma A, Bosse NI, Jarvis CI, Russell TW, Munday JD, Kucharski AJ, Edmunds WJ. Feasibility of controlling COVID-19 outbreaks by isolation of cases and contacts. Centre for the Mathematical Modelling of Infectious Diseases COVID-19 Working Group, Funk S, Eggo RM. Lancet Glob Health. 2020Feb28. doi:10.1016/S2214109X(20)30074-7.
(10) Xiaowei Li, Manman Geng, Yizhao Peng, Liesu Meng, Shemin Lu. Molecular immune pathogenesis and diagnosis of COVID-19.
https://doi.org/10.1016/j.jpha.2020.03.001
(11) Cortegiani A, Ingoglia G, Ippolito M, Giarratano A, Einav S. A systematic review on the efficacy and safety of chloroquine for the treatment of COVID-19. J Crit Care. 2020 Mar 10. doi: 10.1016/j.jcrc.2020.03.005
(12) Deng L, Li C, Zeng Q, Liu X, Li X, Zhang H, Hong Z, Xia J. Arbidol combined with LPV/r versus LPV/r alone against Corona Virus Disease 2019:a retrospective cohort study. J Infect. 2020 Mar 11. doi: 10.1016/j.jinf.2020.03.002. Review.
(13) Martinez MA. Compounds with therapeutic potential against novel respiratory 2019 coronavirus. Antimicrob Agents Chemother. 2020 Mar 9. doi: 10.1128/AAC.00399-20.
(14) Qin J, et al. A human gut microbial gene catalogue established by metagenomic sequencing. Nature. Mar 4;464(7285):59-65 (2010).
(15) Le Chatelier E, et al. Richness of human gut microbiome correlates with metabolic markers. Nature. Aug 29;500(7464):541-6 (2013).
(16) Yan F, Polk DB. Probiotics and immune health. Curr Opin Gastroenterol. 2011 Oct;27(6):496-501. doi: 10.1097/MOG.0b013e32834baa4d. Review.
(17) Wieërs G, Belkhir L, Enaud R, Leclercq S, Philippart de Foy JM, Dequenne I, de Timary P, Cani PD. How Probiotics Affect the Microbiota. Front Cell Infect Microbiol. 2020 Jan 15;9:454. doi: 10.3389/fcimb.2019.00454. eCollection 2019. Review.
(18) Gabryszewski SJ, Bachar O, Dyer KD, et al. Lactobacillus-mediated priming of the respiratory mucosa protects against lethal pneumovirus infection. J Im- munol 2011; 186:1151 – 1161.
(19) Gutierrez-Castrellon P, Lopez-Velazquez G, Diaz-Garcia L, Jimenez-Gutierrez C, Mancilla-Ramirez J, Estevez-Jimenez J, Parra M. Diarrhea in preschool children and Lactobacillus reuteri: a randomized controlled trial. Pediatrics. 2014 Apr;133(4):e904-9. doi: 10.1542/peds.2013-0652. Epub 2014 Mar 17.
(20) Agustina R, Kok FJ, van de Rest O, Fahmida U, Firmansyah A, Lukito W, Feskens EJM, van den Heuvel EGHM, Albers R, Bovee-Oudenhoven IMJ. (2012). Randomized trial of probiotics and calcium on diarrhea and respiratory tract infections in Indonesian children. Pediatrics 129: e1155-e1164.
(21) Weizman Z1, Asli G, Alsheikh A. Effect of a probiotic infant formula on infections in childcare centers: comparison of two probiotic agents. Pediatrics. 2005 Jan;115(1):5-9.
(22) Tubelius P1, Stan V, Zachrisson A. Increasing work-place healthiness with the probiotic Lactobacillus reuteri: a randomised, double-blind placebo-controlled study. Environ Health. 2005 Nov 7;4:25.
(23) King S, Tancredi D, Lenoir-Wijnkoop I, Gould K, Vann H, Connors G, Sanders ME, Linder JA, Shane AL, Merenstein D. Does probiotic consumption reduce antibiotic utilization for common acute infections? A systematic review and meta-analysis. Eur J Public Health. 2019 Jun 1;29(3):494-499. doi: 10.1093/eurpub/cky185.
(24) Lei WT1, Shih PC2, Liu SJ3, Lin CY4, Yeh TL5. Effect of Probiotics and Prebiotics on Immune Response to Influenza Vaccination in Adults: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. Nutrients. 2017 Oct 27;9(11). pii: E1175. doi: 10.3390/nu9111175.
(25) Aranow C. Vitamin D and the immune system. J Investig Med. 2011 Aug;59(6):881-6. doi: 10.2310/JIM.0b013e31821b8755.

posts_form

Prijava
We use cookies to make your experience of our website better.
Using this website means you are OK with this. Find out more.
OK